MATICA SLOVAČKA JOSIPOVAC

MATICA SLOVAČKA JOSIPOVAC

Sjedište:
Štrosmajerova 5,
31424 Josipovac Punitovački
Tel./fax: 00385/31 861 314
web: http://www.msjosipovac.hr/

Predsjednica: Rozalija Kukučka
Mob. 00385 91 509 19 16
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Dopredsjednik: Adam Konjušak
mob. 00385 91 755 98 46
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Tajnica: Anita Smoljo
mob. 00385 91 989 4846
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Članovi izvršnog odbora:
Anica Popović, Višnja Kmet, Dalibor Funjak, Kata Kuric, Adam Konjušak, Zrinka Pajeska, Anamarija Batorek, Marijan Batorek, Rozalija Kukučka

Članovi nadzornog odbora:
Štefanija Kanisek (predsjednica NO), Samanta Kuric, Suzana Batorek

Matica Slovačka Josipovac (u daljnjem tekstu MS Josipovac) djeluje od 23.siječnja 1994. godine, a nepune dvije godine ranije, 14.lipnja 1992. godine osnovan je Savez Slovaka u Republici Hrvatskoj. Ms Josipovac djeluje pod krvnom organizacijom Savezom Slovaka u RH i njegova je punopravna članica, zajedno sa ostalih 14 Matica slovačkih koje djeluju u RH. 

Osnivači MS Josipovac su: Josip Kvasnovski, Pavo Hulak, Stjepan Kanisek, Martin Mihalina, Đuro Mihalina, Josip Komar, Andrija Kocur, Pavo Gavljak, Stjepan Pastva i Pavao Kvasnovski. MS Josipovac pravni subjekt upisan u sudski registar postaje 30.ožujka 1998.g. i svoje djelovanje usmjerava na zaštitu kulturnog identiteta, duhovnog stvaralaštva, razvijanje narodne svijesti, te gradnju mostova prijateljstva i zajedništva naroda i kultura.

Najveći pokazatelj predanosti radu i očuvanju narodne baštine je i to što je u svom dvadesetogodišnjem postojanju MS Josipovac imala tri ključne osobe na čelu udruge - Pavela Kvasnovski (predsjednik MS od 1994.-2002.) Zdenka Komar (predsjednik MS od 2002.-2014.) i aktualnu predsjednicu Rozaliju Kukučka (predsjednica od 2014.g)

Doprinos MS Josipovac je prepoznatljiv i u uređenju interijera i eksterijera Osnovne škole Josip Kozarac Josipovac na način tako što inicira i postavlja spomenike kulturne baštine :
bista Josipa Jurja Strossmayera,
skulptura na hrastovom trupcu „Dolazak Slovaka u Josipovac“,
spomenik Juraju Janošiku , istesan u slavonskom orahu,
bista svećeniku Andriji Šuljaku- rad josipovačke akademske kiparice Katarine Kuric

Folklorne sekcije MS Josipovac djeluju u sklopu SKUD-a Braća Banas, a dijele se u tri sekcije:
dječja- mlađa i starija skupina
odrasla plesna skupina
pjevačka i tamburaška skupina

Svoj program predstavljaju u čitavoj Republici Hrvatskoj, sudjelujući na brojnim manifestacijama i smotrama folklora, te u susjednim državama: Mađarskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Rumunjskoj, a najdraža destinacija im je Republika Slovačka.

Folklorni program obogaćuje se običajima, koji su dio baštine a njeguju se i još i danas.

Dječja folklorna skupina podijeljena je u dvije skupine mlađu i stariju te broji najveći broj članova, više od 50-ak djece, u dobi od 4 do 15 godina. Voditeljice male skupine su Zrinka Pajeska i Štefanija Kanisek, a starije skupine Anamarija Batorek.

Odrasla folklorna skupina broji 20-ak aktivnih članova, mladeži od 16 do 30 godina, a njeguje izvorne Josipovačke plesove i plesove iz brojnih slovačkih pokrajina, naročito područja Kysuce, odakle Josipovčani vuku svoje podrijetlo. Atraktivnim plesovima uvijek su rado viđeni sudionici brojnih manifestacija u RH i van njenih granica. Voditelj skupine je Marijan Batorek.

Folklornu skupinu na gotovo svakom nastupu prati i tamburaška sekcija.

Pjevačka skupina okuplja djevojke, žene i muškarce, a uglavnom se predstavlja sa pjesmama izvornog karaktera uz nadopunu pjesama iz Republike Slovačke. Članovi sadašnje pjevačke skupine nasljednice su starije generacije žena koje su nositeljice njegovanja starih običaja i josipovačke kulture, te kulture naših predaka iz Slovačke, to su Roza Labak, Pavka Pajeska, Tonka Kuric, Ana Kukučka, Slavica Kukučka.

MS Josipovac od samih početaka obogaćuje umjetnička, slikarska i kiparska sekcija pod nazivom „Kontrast“, koja broji 15-ak aktivnih članova a vodi ju nastavnica likovne kulture u mirovini Anica Popović. Među ovom skupinom mladih ljudi tri su akademski obrazovana slikara-kipara, na što smo posebno ponosni. Radovi sekcije redovito popunjavaju izložbe slikovnih i kiparskih kolonija u zemlji i svijetu s kojih redovito pristižu nagrade i priznanja. Jedan od najznačajnijih projekata ove sekcije za Josipovac je oslikavanje prozora u mjesnoj crkvi Sv. Mihaela Arkanđela.

Tradicijska skupina i radionica ručnih radova najmlađa je sekcija koja djejuje pri Matici slovačkoj Josipovac. Osnovana je 201. godine na inicijativu žena, većinom članica pjevačke skupine. Tradicijska skupina predstavlja se kroz gastro ponudu pripreme poznatog slovačkog jela polesnjak, kroz uređenje etno sobe i prikupljanje stare građe, dok se u radionici ručnih radova okupljaju žene koje svoj talent nadograđuju kroz izradu različitih predmeta i rukotvorina različite tematike. Ovu skupinu okuplja Kata Kuric. 

Ms Josipovac također je aktivna i u izdavaštvu, što kroz razne priloge u mjesečnom časopisu Slovaka u RH "Pramenu" a izdala je i sljedeće publikacije: "Josipovac, slovačko selo u Đakovštini," "40 godina SKUD-a Braća Banas," raznoliki riječnik "Oravsko-kysuckog dijalekta," fotomonografiju "Prezimena i nadimci u Josipovcu Punitovačkom" autora Andrije Kurica i Anice Popović te monografiju "Tradicijska kultura Josipovca- kako nam je dobro bilo" autorice Anice Popović. 

MS Josipovac uz pomoć ekipe HRT-a snimila je nekoliko dokumentarnih filmova u kojima je sažet kulturni život i običaji Slovaka u Josipovcu.

MS Josipovac također je i inicijator i pokretač festivala „Ked' sa ruža rozvijala“ 1988. godine na kojem se prikazujuizvorne  narodne slovačke pjesme.

Matica slovačka Josipovac svoje djelovanje nadovezuje na bogatu tradiciju i njome se ponosi, na taj način budi i privlači pažnju brojnih prijatelja iz Slovačke i Hrvatske koji brižno njeguju kulturnu baštinu svojih predaka, što je zalog u očuvanju narodnog kulturnog blaga.