Povijest Slovaka u Hrvatskoj

Na područje današnje Hrvatske, Slovaci su se počeli naseljavati u 19. i 20. stoljeću. Sa sobom su donijeli iz svoje stare domovine i dio duhovnog  i  dio materíjalnog bogatstva koje se razlikovalo od domaćih stanovnika. Morali su se prilagoditi novim životnim situacijama, ali su se također trudili očuvati svoj jezik, vjeru, običaje, plesove, pjesme i odijevanje. To je donekle značilo i očuvanje narodnog identiteta. U Slavoniji se kulturni život Slovaka sporo uzdizao, jer su doseljenici-Slovaci prvenstveno morali brinuti o vlastitom opstanku. Samo u nekim sredinama Slovací su imali svoje kulturne djelatnike (učitelje,  svećenike) i  to  u Iloku, Soljanima i Jelisavcu. Ostala sela u Siavoniji bila su bez svog učitelja i duhovnog pastira. Zbog toga, zbog društveno političke situacije, zbog miješanih brakova, zbog kulturnog dodira sa drugim etničkim grupama Slovaci se brzo asimiliraju, pogotovo u oním selima i sredinama gdje su u manjini. Kako bi se donekle zaustavila asímílacija Slovaci počinju osnivati kulturno-prosvjetna društva (Ilok, Soljani, Jelisavac). Ova slovačka društva već tridesetih godina prošloga stoljeća bila su uključena u rad Cehoslovačkog saveza, koji im je pomagao u njihovom kulturno-prosvjetnom radu. Za vrijeme Slovačke Republike 1939.-1944. godine Slovacima u Hrvatskoj pomagala je Slovačka narodnajednota, kojaje imala sjedište u Zagrebu. Aktivnost ove organizacije bila je usmjerena na Slovačko prosvjetno društvo u Iloku, koje je u to vrijeme i bilo najaktivnije u Hrvatskoj. Poslije drugog svjetskog rata organiziraju se, uz pomoć Saveza Ceha i Slovaka, u selima sa slovačkim stanovništvom, sekcije, a krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća organiziraju se kulturno-umjetníčka društva. Slavačka kulturno-umjetnička društva u svojim sekcijama njeguju folklor, pjesme í obíčaje svojíh predaka.

U okviru Saveza Čeha i Slovaka početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća otvara se Odbor za Slovake koji je bio još više samostalniji u svom radu i kojijejoš više radio na promicanju slovačke kutture í običaja. Već 1982. godine organizira se Prva folkloma smotra Slovaka u Hrvatskoj koja je postala tradicionalna i koja ove godine slavi svoju 22. godišnjicu. Odbor je u svakom pogIedu pomagao slovačkim društvíma u njihovom kulturna prosvjetnom radu. Brinuo se o njegovanju nastave na slovačkom jeziku, u sredinama gdje žíve Slovaci. Organizirao je sa Maticom slovačkom iz Bratislave odlazak na seminare za učitelje slovačkog jezika, kao i seminare za koreografe, dolazak slovačkih folklornih grupa u Hrvatsku i odlazak naših kudova u Slovačku, kao i mnoge druge kulturne manifestacije.

Poslije raspada Jugoslavije i po nastanku Hrvatske Republike, počela je s radom nova samostalna kulturna organizacija Slovaka u RH, koja se izdvojila iz Saveza Čeha i Slovaka. Nova organizacija htjelaje stvoriti čvršće osnove i bolje mogućnosti razvoja slovačke manjine u RH. Godine 1992. osnovana je u Našicama Matica slovačka, a 1998. godine Savez Slovaka Hrvatske, kojemuje osnovni cilj i zadaća okupljati slovačke udruge u cijeloj zemlji, skrbiti za cjelokupan proces očuvanja, njegovanja i prezentiranja slovačke kulture, jezika, duhovnog i narodnog stvaralaštva, obíčaja í etníčkog identíteta uopće. Savez je proslavio desetu obljetnicu svoga rada. Za ovih deset godina rad Saveza daoje značajne rezultate.  Predsjednici gospodin Josip Kvasnovski a zatim i predsjednik Andrija Kuric i njihovi suradnici učinili su mnogo za slovačku manjinu i zato im mnogo hvala. Savez Slovaka će i nadalje okupljati slovačke udruge u RH i brinuti se o njihovom kulturno-prosvjetnom radu te im pomagati u očuvanju i prezentiranju slovačke kulture, duhovnog i narodnog stvaralaštva. Takoder će voditi brigu i o svim članovima slovačke nacionalne manjine u Hrvatskoj. Isto tako truditi će se među maticama izgradivati veće povjerenje, pomoć í suradnju. Savez će nastavítí suradnju sa Savjetom za nacionalne manjine RH u oblasti informíranja, izdavačke djelatností i kulturnog amaterizma. Ovim povodom zahvaljujem Savjetu za nacionalne manjine RH za pomoć i potporu koju nam pruža, kao i predstavnici za češku i slovačku manjinu u Hrvatskom saboru gospođi Zdenki Čuhnil. Isto tako će nam svaka financijska pomoć i dobar savjet Matice slovačke, Ministarstva kulture Republike Slovačke, Ureda za Slovake u inozemstvu u Bratislavi, Ministarstva školstva SR biti svjetlo u našem radu. Ne smíjemo zaboravíti sela u našoj Republici u kojima žive Slovaci, a koji trebaju našu pomoć (Zokov Gaj, Kneževac...). Suradnja sa kulturno-umjetničkim društvima i sa lokalnom samoupravom također je naš cilj.

Treba zasukati rukave i sa Božjom pomoći ići naprijed.

Andrija Kuric, prof.

Info upit

  1. Vaše ime*
    Upišite vaše ime.
  2. Vaš Email*
    Upišite vaš email.
  3. Poruka*
    Upišite tekst poruke.
  4. Antispam ključ
    Antispam ključ
    Unesite brojeve sa slike.
  5. Polja označena (*) su obavezna