Markovac Našički

MATICA SLOVAČKA MARKOVAC NAŠIČKI

Željeznička bb, Markovac Našički

31 500 Našice

tel/fax. +385 31 699 023

e-mail:  Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

Predsjednica  Ana Mirković

Željeznička 31B, Markovac, 31 500 Našice

Mob. +385 91 165 3922                              

e-mail:  Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

 dopredsjednica  Branka Baksa

Željeznička 6

mob. +385 91 739 3567

e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

tajnik  Zlatko Mak

Željeznička 3b

mob. +385 91 521 2066

e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

MS Markovac Našički osnovana je 1993. godine. Prostorije MS su ujedno i prostori SKUU "Franjo Strapač" preko čijih pet folklornih sekcija MS zapravo i djeluje. Predsjednica MS je Branka Baksa, ujedno je i tajnica i koreografkinja SKUU, te tajnica Saveza Slovaka u Republici Hrvatskoj. Danas Branki u uvježbavanju koreografija pomaže Suzana Jamuljak, uz Tatjanu Buha najistaknutija pjevačka solistica. Glazbenu skupinu vodi Aleksandar Dokić. Predsjednik SKUU je Mirko Kubaša. Dopredsjednik MS je Josip Ivanek. Dopredsjednica SKUU je Jelka Martinčević, a tajnica MS je Ines Kvak. Blagajnica i za MS, i za SKUU je Nada Bereš, koja vodi i žensku pjevačku skupinu. Svojim angažiranjem i radom uspješnom realiziranju svih aktivnosti i manifestacija doprinose i ostali članovi Upravnih odbora : Vesna Baksa, Silvija Čavajda, Mario Čik, Katica Ivanek, Josipa Jamuljak, Ivica Jedvaj, Andrej Kriška, Zlata i Zlatko Mak, Ana Mirković, Zoran Podmanicki, Krešimir Stuparić i Vladimir Zenko. SKUU broji stotinu članova, a MS približno pet stotina, od čega stotinu aktivnih. Marija Jantošik, Stjepan Čik i Josip Kubašai su počasni članovi, a bio je nedavno preminuli Blaž Đopar.
Omladinke Mira i Julka Zavada, Vesna Krištofik, te prva koreografkinja Slavica Ćutek, iznijele su svoj prijedlog ondašnjoj sviračkoj školi da se osnuje folklorno društvo. Prijedlog je prihvaćen, a Josip Belak i Miroslav Kanis, voditelji glazbe i njegov zamjenik, pomogli su u organizaciji društva. I tako je uz podršku starijih mještana (Slavka i Marije Jantošik, Ivana Podmanickog i Ivana Hovanjeca) godine 1973. društvo počelo s radom. Već na osnivačkoj skupštini upisana su 82 člana. Započelo se sa slavonskom koreografijom, a zatim su se polako uvodili i slovački plesovi. Društvo je službeno, na veliko zadovoljstvo čitavog sela, registrirano 6. ožujka 1975. godine. Ondašnji naziv FD "Slovaci" (na prijedlog Stjepana Zuzjaka) godine 1979. promijenjen je u FD "Franjo Strapač" (na prijedlog Ivana Podmanickog). Franjo Strapač je bio prvi markovački antifašistički borac i partizan, pripadnik čehoslovačkog bataljuna "Ján Žiška z Trocnova". Poginuo je 11. veljače 1945. godine u Trenkovu. Prvi dugogodišnji predsjednik društva i voditelj glazbene sekcije bio je Slavko Jantošik (preminuo 1983. godine). Učitelj Ivan Podmanicki započeo je 1975. godine s poučavanjem slovačkog jezika u školi, a za svoj doprinos dobio je 1992. godine plaketu J. A. Komenskog.
Na inicijativu Slavka Janošika i Ivice Kubaše godine 1980. počinje djelovati ženska pjevačka skupina koju 1983. godine preuzima Božica Tankosić, a kasnije Margita Žagar. U to vrijeme predsjednica je Nada Hećimović.
Na godišnjoj skupštini održanoj u veljači 1992. godine tadašnji KUD "Franjo Strapač" donosi odluku kojom preuzima zadatak iniciranja osnivanja ogranka MS, odnosno formiranja MS u Republici Hrvatskoj, što je kasnije i učinjeno. Početkom travnja na sastanku Saveza Čeha i Slovaka slovačka društva izražavaju želju za istupanjem, a KUD "Franjo Strapač" već 21. travnja donosi i takvu odluku. Osnivačka skupština Ogranka MS u Markovcu Našičkom održana je 18. lipnja 1993. godine u prostorijama DVD-a uz nazočnost 123 mještana, a otvorila ju je prije izabrana dopredsjednica MS u Republici Hrvatskoj, a kasnije i predsjednica MS u Markovcu, Štefica Javorček.

Tadašnji prvi Izvršni odbor MS u Markovcu brojao je 17 članova (Branka Baksa, Stjepan Cingel, Stjepan Čik, Pavo Dudjak, Željko Hanižar, Ivo Hovanjec, Antun Ivanek - predsjednik, Josip Ivanek, Marija Jantošik, Štefica Javorček, Danica Kralj, Darinka Kralj - tajnica, Josip Kubaša, Mirko Kubaša, Pava Kubaša, Stjepan Kubaša, Ivan Podmanicki). Tijekom intenzivne akcije 1994. godine učlanjena su u MS 422 punoljetna člana, a dobrim rezultatima ove akcije najviše je doprinio Anđelko Benčić, dugogodišnji plesač, svirač, ali i voditelj pojedinih skupina. Krajem kolovoza 1997. godine osnovan je i Odbor mladih matičara, koji je 1999. godine organizirao proslavu jubileja - 120 godina od doseljavanja Slovaka u Markovac Našički. U okviru ove izuzetno bogate i uspješne proslave organizirana je etnološka izložba, povijesno predavanje i cjelovečernji folklorni program.
Tijekom vremena su se mijenjali i prostori u kojima se vježbalo - od školske učionice, doma vatrogasnog društva, gostionice, pa do današnjih društvenih prostorija, koje je Društvu dodijelio nogometni klub. Godine 1997. članovi društva svojim dobrovoljnim radom i sponzoriranim materijalima sagradili su prvotnu ljetnu pozornicu. Krajem ljeta 2001. godine osmišljena je i izrađena kulisa koja predstavlja plesni par prikladan za fotografiranje. U proljeće godine 2003. uređen je sanitarni čvor, a u ljeto i dio potkrovlja. Godine 2006. podaskan je plesni podij, natkrivena je postojeća ljetna pozornica, i pripremljene su daske za oblaganje dvodijelne nadstrešnice.
Slovačka kultura, jezik, pjesme, ples i običaji njeguju se i danas uglavnom kroz rad folklornog društva. Slovačku riječ Markovčani šire svojom domovinom Hrvatskom, ali i obnavljaju je svojim druženjem s drugim slovačkim folklornim društvima iz Slovačke i iseljeništva. Svih pet sekcija marljivo vježba tijekom cijele školske godine. Mala grupa broji 22 člana, srednja 18, velika 28, glazbena 7, pjevačka 25, a Upravni odbor 17 članova. Plesači raspolažu s 45 uvježbanih koreografija i dječjih igara te 30 pjesama. U proteklih tridesetak godina oko 700 članova puno je radilo i postiglo dosta uspjeha. Društvo je zabilježilo oko 560 najrazličitijih aktivnosti - cjelovečernjih nastupa, sudjelovanja na manifestacijama hrvatskog folklora, smotrama folklora nacionalnih manjina, glazbenih programa u organizaciji Saveza Slovaka u RH, raznim prigodama (izložbe, promocije, otvorenja, blagoslovi, vjerski blagdani, etno manifestacije, susreti…). Osim što su u Markovcu organizirali razne kulturne događaje i te ugostili mnoštvo prijatelja iz raznih društava, predstavili su se u Orahovici, Našicama, Pleternici, Jelisavcu, Pitomači, Koški, Vinkovcima, Čaglinu, Velikoj, Đakovu, Podgoraču, Valpovu, Zagrebu (na manifestaciji "Kulturno stvaralaštvo nacionalnih manjina u RH" (1998., 2002., 2006.), Osijeku, Visokom, Đakovu, Donjem Miholjcu, Brođancima, Našicama, Ljeskovici, Zagorju, Pitomači, Kaptolu, Ivanovom selu, Končanici, Đurđenovcu, Donjoj Pušći, Daruvaru, Iloku, Rijeci, Ostrošincima, Starim Jankovcima, Josipovcu, Velimirovcu, Lipovljanima, Jurjevcu, Soljanima, Rijeci, Vukojevcima, Donjoj Motičini, Piškorevcima, Zokovom Gaju, Međuriču, Novom Gracu, Mikluševcima, Bilju… Gostovali su puno puta u Slovačkoj (samo na Folklórnim slávnostima pod Poľanou v Detve, čak osam puta: 1978., 1981., 1986., 1991., 1994., 1997., 2001., 2005.; Matičný svetový festival slovenskej mládeže v Žiline 2004.), a bili su gosti i u Češkoj Republici, Rumunjskoj, Vojvodini. Svake godine domaćini su prijateljima i gostima, odnosno slovačkim i inim društvima. Čak osam puta organizirali su smotre slovačkog folklora u Republici Hrvatskoj. Ivan Krajačić prvi je i jedini fujarist u Hrvatskoj. Svaki folkloraš je uložio puno truda i svog vremena za dobrobit udruge, ali i za sebe osobno. Mnogobrojna putovanja omogućuju mladim ljudima upoznavanje domovine, širenje vidika, opće kulture i mnoštvo novih poznanika i prijatelja. Za svoju marljivost folkloraši su nagrađeni ne samo usputnim već i posebnim izletima. Bili su sudionici 17. međunarodnog riječkog karnevala, upoznali ljepote Gorske Hrvatske i Kopačkog rita, čar Plitvičkih jezera, Zagorja, te, naravno, čitavu pregršt povijesnih, kulturnih i prirodnih zanimljivosti i krasota širom Slovačke.

Posebno prijateljstvo njeguju s FS "Drevár" iz Krásnog nad Kysucom. Kupali su se u Daruvarskim i Bizovačkim Toplicama, u Velikoj, u Belišću, na Balatonu i zabavljali na jezeru Lapovac. Razgledali su Budimpeštu, Beč, Brno, Krakow, Auschwitz, rudnik soli "Wyelitzka", Prag… Prigodom Svetog Nikole najmlađi primaju darove. Zanimljive su i tradicionalne pokladne povorke kroz selo.
MS Markovac Našički dobro surađuje sa Savezom Slovaka u Republici Hrvatskoj, ostalim MS, Domom iseljenih Slovaka, etnolozima, drugim zavičajnim kulturnim institucijama. Dobra je i suradnja s udrugama u selu, naročito s Dobrovoljnim vatrogasnim društvom koje je 2003. godine proslavilo 80 godišnjicu, Župom sv. Marka te Nogometnim klubom "Victoria" koja je 2006. godine obilježila 60 godina organiziranog nogometa u selu. Nekoliko Markovčana iskoristilo je pravo na stipendiju te završilo studij u Slovačkoj. Tijekom ljetnih školskih praznika nekoliko članova MS pohađalo je ljetne škole slovačkog jezika i razne tabore u Slovačkoj. Početkom školske godine 2006./2007. započela je radionica za djecu predškolske dobi koju vodi Maja Nemet, dipl. odgojiteljica. Na zimskim tečajevima koreografije u Slovačkoj redovito je sudjelovala i najmanje po jedna članica "Franje Strapač". Markovački predstavnici redoviti su i na prijemima kod veleposlanika Slovačke Republike u Republici Hrvatskoj, koji se održava u Zagrebu povodom Dana slovačke nezavisnosti te tako podržavaju suradnju i s veleposlanstvom. MS Markovac redovito surađuje s redakcijom časopisa "Prameň" i Radio-emisije na slovačkom jeziku, a pomaže i pri organizaciji Slovačkog lidrana. Zahvaljujući mnogobrojnim gostovanjima i ugošćivanjima Markovčani su susreli mnogobrojne zanimljive i ugledne osobe iz crkvenih, kulturnih i političkih krugova.
Od 2001. godine početkom rujna organiziraju se i vrlo popularne, te izuzetno dobro posjećene, Večeri polesnjaka, kojima se promiče uz ples i pjesmu, i slovačka kuhinja. Ekipe Tlačenica, Slepé črevo, Korále, Cipovičke, Zemiaky, Noćna nevinašca, Lenijaške, Ljeskovica i ostale svake godine ispeku do 4500 polesnjaka. Brižno se čuvaju i arhiviraju svi tekstualni i slikovni materijali, čemu se najviše posvetila Vesna Baksa, čija su dva dijela i objavljena: godine 2002. publikacija O načinu života i običajima Slovaka doseljenih u Markovac Našički, te 2003. godine monografija 30 godina rada Slovačke kulturno-umjetničke udruge "Franjo Strapač" iz Markovca Našičkog. Društvo ima tridesetak snimljenih videokaseta i DVD-a, a Mario Čik izradio je web stranicu ( dr, mr. Mario Čik.) U vremenu od 28. svibnja do 1. lipnja 2003. godine vrlo bogatim i uspješnim programom proslavljena je 30. obljetnica društva. Održano je druženje pod nazivom "Priča o folklorašima", izložba "Sve naše nošnje" (bilo ih je 23) i folklorno veče. Mariji Jantošik, krojačici nošnji, uručeno je priznanje za 30 godina aktivnog rada u društvu. Te iste godine Osječko-baranjska županija dodijelila je društvu u znak priznanja za naročite uspjehe i umjetničke dosege u očuvanju i promicanju kulturne baštine Nagradu u području kulture. Snimljena su tri glazbena CD-a Oj mamičko, Kamaratka moja, Cez Markovec.

Branka Baksa (rođ. 1965. u Markovcu Našičkom) suosnivačica je MS u Markovcu, ali i u Republici Hrvatskoj, za čiji je nivo osmislila i grb. Završila je tri tečaja koreografije u Slovačkoj (1983., 1985. i 1986.) i od 1983. godine obavlja koreografske poslove. Godine 2002. na 3. Jánošíkovom dukátu v Rožnové pod Radhoštem u Češkoj Republici mala plesna skupina predstavila se dječjim igrama Pásla kozy na lúke, Majáles, Na starú babu i Na Helišku te osvojila priznanje za najbolji scenski prikaz. Za dugogodišnji rad i promociju slovačke kulturne tradicije u iseljeništvu, godine 2005. na poznatoj Detvanskoj folklornoj manifestaciji, jubilarnoj 40., nagrađena je plaketom. Krajem 2006. godine sa svojim prijateljima i suradnicima svečano je proslavila 30 godina svoga rada na njegovanju slovačke tradicije.

Vesna Baksa